Uvod
Prije ulaska u članstvo Europske unije svaka zemlja kandidat mora ispuniti
jedinstvene kriterije za članstvo u Europskoj uniji. Na sastanku
Europskog vijeća u Kopenhagenu, održanom u lipnju 1993. godine,
postavljena su tri kriterija (tzv. Kriteriji iz Kopenhagena) koje svi
budući kandidati moraju ispunjavati prije primanja u punopravno članstvo
Europske unije. To su redom:
(1) POLITIČKI - stabilnost institucija koje osiguravaju
demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina
i prihvaćanje političkih ciljeva Unije;
(2) GOSPODARSKI - postojanje djelotvornog tržišnoga gospodarstva
te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i
tržišnim zakonitostima unutar Europske unije;
(3) PRAVNI - usvajanje cjelokupne pravne stečevine Europske unije
(franc. acquis communautaire).
Međutim, vrlo brzo se pokazalo da je potrebno postaviti još jedan
kriterij. Naime, iako je prihvaćanje pravne stečevine Europske unije
važno, još je važnije osigurati njegovu učinkovitu provedbu i primjenu
kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je već na sastanku
Europskog vijeća u Madridu (u prosincu 1995. godine) zaključeno da
provedbu svih reformi (političkih, gospodarskih i pravnih) nužno mora
pratiti i odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Tako je u Madridu
postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo:
(4) ADMINISTRATIVNI - prilagodba odgovarajućih administrativnih
struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju
(kao što su jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje učinkovitog
sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa
usvajanja i provedbe pravne stečevine Europske unije).
a) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
b) Zahtjev Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU
c) Upitnik Europske komisije
d) Mišljenje (avis) Europske komisije
e) Europsko partnerstvo
f) Hrvatska kao kandidat za punopravno članstvo u Europskoj
uniji
g) Pretpristupna strategija
h) Pregovori o članstvu
i) Pripreme za pregovore
j) Pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske
unije
k) Pristupno partnerstvo
a) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (engl.
Stabilisation and Association Agreement) 29. listopada 2001. godine
Republika Hrvatska po prvi put stupa u ugovorne odnose s Europskom
unijom. To je bio najvažniji formalni korak u procesu približavanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji prije podnošenja zahtjeva za
punopravno članstvo, stjecanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih
pregovora.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju posebna je vrsta sporazuma o
pridruživanju koje je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim
Procesom stabilizacije i pridruživanja (engl. Stabilisation and
Association process), a među kojima je i Hrvatska. SSP državi
potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za
članstvo u Europskoj uniji. Ovaj je sporazum za Republiku Hrvatsku prvi
i jedini ugovorni korak na putu do pristupanja u članstvo u EU. Cilj je
SSP-a uspostava političkog dijaloga, usklađivanje zakonodavstva,
promicanje gospodarskih odnosa, razvoj zone slobodne trgovine,
osiguravanje regionalne suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih
područja.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike
Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica nije stupio na
snagu samim činom njegova potpisivanja. Da bi stupio na snagu, SSP
moraju potvrditi (ratificirati) sve zastupljene strane: s hrvatske
strane Hrvatski sabor, a sa strane Europske unije Europski parlament te
sve države članice. Okončanjem postupka ratifikacije, SSP je stupio na
snagu 1. veljače 2005. godine.
Uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i
Europskih zajednica i njihovih država članica te uz Privremeni sporazum,
koji se primjenjivao do stupanja SSP-a na snagu, 21. prosinca 2004.
godine potpisan je i Protokol o proširenju na Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, poznatiji kao Protokol 7 kojim je uzeto u obzir
proširenje Europske unije na 10 novih država članica i kojim se uređuje
njihovo pristupanje SSP-u i Privremenom sporazumu. Glavna svrha
Protokola jest prilagodba odredbi SSP-a i Privremenog sporazuma koje se
odnose na trgovinu poljoprivrednim, prehrambenim i ribarskim proizvodima
kako bi se na odgovarajući način uredili trgovinski odnosi Republike
Hrvatske s proširenom Europskom unijom.
Dokumenti za download:
-
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
b) Zahtjev Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU
Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj
uniji 21. veljače 2003. godine u Ateni. Zahtjev je, prema uobičajenom
postupku, podnesen Vijeću Europske unije, odnosno državi članici
Europske unije koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem - Grčkoj. Za
pripremu zahtjeva Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj
uniji bila je zadužena međuresorna Radna skupina sastavljena od 16
predstavnika imenovanih iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske,
Hrvatskog Sabora, Vlade Republike Hrvatske, tadašnjeg Ministarstva
vanjskih poslova te tadašnjeg Ministarstva europskih integracija.
Zadatak Radne skupine bio je koordinacija aktivnosti navedenih
institucija vezanih uz podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj
uniji, od pripreme samog teksta zahtjeva do svih aktivnosti vezanih uz
njegovo podnošenje.
c) Upitnik Europske komisije
Nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji,
Vijeće Europske unije je 14. travnja 2003. zadužilo Europsku komisiju da
izradi mišljenje (franc. avis) o hrvatskom zahtjevu. U skladu s
uobičajenim postupkom izrade mišljenja, Komisija je Hrvatskoj 10. srpnja
2003. godine uputila upitnik s 4560 pitanja iz različitih područja
funkcioniranja države, institucija, gospodarstva i sl. Odgovori na
upitnik svojevrsna su slika stanja u Hrvatskoj, a sastavljanje tih
odgovora bio je vrlo opsežan posao koji je završen u zadanom roku od tri
mjeseca, pa su tako odgovori na upitnik uručeni Europskoj komisiji 9.
listopada 2003. godine. Europska komisija je u prosincu 2003. i u
siječnju 2004. godine uputila dodatna 184 pitanja na koja je Vlada
Republike Hrvatske pripremila i proslijedila odgovore.
Dokumenti za download:
- Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske komisije
d) Mišljenje Europske komisije
Na temelju odgovora na upitnik, kao i drugih izvora (država članica,
međunarodnih organizacija i nevladinih udruga) Europska komisija je 20.
travnja 2004. godine donijela pozitivno mišljenje (franc. avis) o
zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u EU. To znači da je Komisija
pozitivno ocijenila sposobnost Hrvatske za daljnji napredak prema
članstvu u Europskoj uniji obzirom na njezine mogućnosti zadovoljavanja
uvjeta za članstvo definiranih člankom 49 Ugovora o Europskoj uniji,
Kopenhaškim kriterijima i Madridskim kriterijem. U mišljenju Europske
komisije naglašeno je da Hrvatska ima stabilne demokratske institucije i
da se može smatrati zemljom sa djelotvornim tržišnim gospodarstvom, te
da treba nastaviti provođenje reformi koje su još potrebne za dosizanje
svih europskih standarda, kao i daljnje usklađivanje domaćeg
zakonodavstva s propisima EU-a. Sukladno ovakvom mišljenju, Europska
komisija je preporučila Europskom vijeću da donese odluku o otvaranju
pregovora s Hrvatskom o punopravnom članstvu.
Dokumenti za download:
-
Mišljenje Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u
Europskoj uniji
e) Europsko partnerstvo
Istodobno s mišljenjem i preporukama, Europska komisija donijela je i
tzv. Prijedlog Europskog partnerstva za Hrvatsku u kojem su bili
razrađeni kratkoročni i srednjoročni prioriteti za pripreme Hrvatske na
putu daljnje integracije s Europskom unijom. Do usvajanja Pristupnog
partnerstva 2006. godine, Vijeće Europske unije usvojilo je Europsko
partnerstvo 13. rujna 2004., a temeljem tog dokumenta Europska komisija
je mjerila napredak Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Europsko partnerstvo za Hrvatsku je odražavalo trenutačno stanje njezine
pripremljenosti i načinjeno je prema njezinim potrebama, a prioriteti iz
Europskoga partnerstva kasnije su ugrađeni u Pristupno partnerstvo. Od
Hrvatske se očekivalo da na Europsko partnerstvo odgovori pripremom
plana s vremenskim rasporedom i pojedinostima o tome na koji način
namjerava pristupiti prioritetima iz Europskoga partnerstva. To je u
2004. godini učinjeno revizijom Nacionalnog programa Republike Hrvatske
za pridruživanje Europskoj uniji - 2004. godina, te definiranjem
odgovarajućih mjera u Nacionalnome programu za 2005. godinu.
Dokumenti za download:
-
Odluka Vijeća o Europskom partnerstvu s Hrvatskom
f) Hrvatska kao kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji
Republika Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno
članstvo u Europskoj uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu
18. lipnja 2004. godine. Europsko je vijeće na istom sastanku odlučilo
da će početkom 2005. sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju u
cilju započinjanja pregovora o pristupanju te zadužilo Europsku komisiju
da na temelju Europskog partnerstva izradi pretpristupnu strategiju za
Hrvatsku.
g) Pretpistupna strategija
Europska komisija objavila je Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku 6.
listopada 2004. godine. Glavni elementi Pretpristupne strategije za
Hrvatsku jesu:
- Izrađivanje Komisijinih redovitih godišnjih izvješća o napretku
Hrvatske u procesu pristupanja EU (engl. Progress Report),
počevši s 2005. godinom.
- Otvaranje Hrvatskoj pretpristupnih financijskih programa Phare, ISPA i
SAPARD.
- Uspostava Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje te Odbora za
stabilizaciju i pridruživanje i njegovih pododbora kao tijela za
praćenje primjene i provedbe SSP-a, ali i kao foruma za pitanja vezana
uz proces usklađivanja zakonodavstva.
- Donošenje Okvirnog sporazuma kojim se Hrvatskoj omogućuje sudjelovanje
u programima Zajednice.
U skladu s navedenim elementima Pretpristupne strategije započela je i
njihova provedba. Hrvatski sabor je 3. lipnja 2005. godine potvrdio
Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim
načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima Zajednice,
potpisan u Bruxellesu 22. studenoga 2004. godine. Hrvatska je korisnica
triju pretpristupnih financijskih programa, Phare, ISPA i SAPARD od
proračunske 2005. godine.
Europska komisija je 9. studenoga 2005. objavila prvo Izvješće o
napretku Hrvatske za razdoblje od travnja 2004. do rujna 2005., u kojem
ocjenjuje napredak u područjima ispunjavanja političkih i gospodarskih
kriterija za članstvo u Europskoj uniji te sposobnost preuzimanja obveza
koje proizlaze iz članstva, osobito u pogledu usklađivanja
zakonodavstva.
Dokumenti za download:
-
Strateški dokument Europske komisije o napretku u procesu proširenja
-
Izviješće Europske komisije o napretku za 2006. godinu
h) Pregovori o članstvu
Europsko vijeće odlučilo je 17. prosinca 2004. godine na sastanku u
Bruxellesu da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka 2005.
godine ukoliko Hrvatska uspostavi punu suradnju s Međunarodnim kaznenim
sudom u Haagu. Europsko je vijeće na istom sastanku u Bruxellesu pozvalo
Komisiju da izradi opći okvir za proces pregovora između Republike
Hrvatske i Europske unije, uzimajući u obzir iskustvo petog proširenja.
Europska komisija je predložila okvir za pregovore o članstvu s
Republikom Hrvatskom 31. siječnja 2005. godine kojeg je Vijeće Europske
unije na zasjedanju u Bruxellesu usvojilo 16. ožujka 2006. godine. Na
istom su zasjedanju ministri vanjskih poslova Europske unije, zbog
nepostojanja konsenzusa oko pitanja pune suradnje Hrvatske s
Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, donijeli odluku o odgodi pristupnih
pregovora s Republikom Hrvatskom.
i) Pripreme za pregovore
U siječnju 2005. godine imenovana je voditeljica hrvatskog državnog
izaslanstva za pregovore s Europskom unijom, glavni pregovarač Republike
Hrvatske s Europskom unijom te tajnica pregovaračke skupine, a u ožujku
je završio proces imenovanja voditelja 13 pregovaračkih grupa.
U okviru priprema za pregovore Hrvatski sabor je 19. siječnja 2005.
godine donio Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora za punopravno
članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i Odluku o osnivanju
Nacionalnog odbora kao radnog tijela Sabora za praćenje pregovora.
Istoga dana Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske usvojili su Izjavu
o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u Europskoj
uniji.
Dokumenti za download:
-
Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora
-
Deklaracija o temeljnim načelima
-
Izjava HS i VRH o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo
u Europskoj uniji
j) Pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije
Nakon odluke Europskoga vijeća o otvaranju pregovora i sazivanju
bilateralne međuvladine konferencije o pristupanju pregovori su formalno
započeli 3. listopada 2005. godine održavanjem prve sjednice međuvladine
konferencije između država članica Europske unije i Republike Hrvatske
na kojoj su razmijenjena Opća stajališta Europske unije i Republike
Hrvatske.
Pregovori o
pristupanju čine središnji dio cjelokupnog procesa pristupanja
Europskoj uniji, koji započinje podnošenjem zahtjeva za članstvo, a po
okončanju pregovora završava potpisivanjem, ratifikacijom te stupanjem
na snagu Ugovora o pristupanju Europskoj uniji.
Nakon formalnog otvaranja pregovora uslijedila je faza analitičkoga
pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva države
kandidatkinje s pravnom stečevinom Europske unije, poznatija kao
screening.
Nakon završetka analitičkoga pregleda usklađenosti zakonodavstva Odluku
o otvaranju pregovora o pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti
države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske
unije.
k) Pristupno partnerstvo
Europska komisija objavila je 9. studenoga 2005. godine Prijedlog
Pristupnog partnerstva za Hrvatsku, a 20. veljače 2006. godine Vijeće
Europske unije ga je usvojilo. Pristupno partnerstvo sadržava
kratkoročne i srednjoročne prioritete u cilju ispunjavanja kriterija za
članstvo, kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, zaštita
manjina, rješavanje graničnih pitanja te provedba obveza iz Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju. Prioriteti iz Pristupnog partnerstva
temelje se na prioritetima sadržanima u Europskom partnerstvu iz 2004.
godine, revidiranima u skladu s Izvješćem Europske komisije o napretku
Hrvatske iz 2005. godine. Budući da su 3. listopada 2005. započeli
pregovori s Hrvatskom o pristupanju Europskoj uniji, Europska komisija
smatrala je potrebnim donijeti Pristupno partnerstvo koje osuvremenjuje
prethodno Europsko partnerstvo. Stoga Pristupno partnerstvo nadomješta
ranije usvojeno Europsko partnerstvo kao središnji dokument u skladu s
kojim će se mjeriti daljnji napredak Republike Hrvatske u integriranju u
Europsku uniju. Osim toga, Pristupno partnerstvo služi kao svojevrsni
vodič pri programiranju pretpristupne financijske pomoći Europske unije
Republici Hrvatskoj. Hrvatska je pristupila provedbi prioriteta iz
Pristupnog partnerstva definiranjem mjera koje treba provesti u 2006.
godini, što su sadržane u Nacionalnom programu za pridruživanje
Republike Hrvatske Europskoj uniji – 2006. godina, s projekcijom mjera
koje će se provoditi u 2007. i 2008. godini.
Dokumenti za download:
-
Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji –
2007. godina