Uvod

Prije ulaska u članstvo Europske unije svaka zemlja kandidat mora ispuniti jedinstvene kriterije za članstvo u Europskoj uniji. Na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu, održanom u lipnju 1993. godine, postavljena su tri kriterija (tzv. Kriteriji iz Kopenhagena) koje svi budući kandidati moraju ispunjavati prije primanja u punopravno članstvo Europske unije. To su redom:

(1) POLITIČKI - stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije;

(2) GOSPODARSKI - postojanje djelotvornog tržišnoga gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Europske unije;

(3) PRAVNI - usvajanje cjelokupne pravne stečevine Europske unije (franc. acquis communautaire).
Međutim, vrlo brzo se pokazalo da je potrebno postaviti još jedan kriterij. Naime, iako je prihvaćanje pravne stečevine Europske unije važno, još je važnije osigurati njegovu učinkovitu provedbu i primjenu kroz odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Stoga je već na sastanku Europskog vijeća u Madridu (u prosincu 1995. godine) zaključeno da provedbu svih reformi (političkih, gospodarskih i pravnih) nužno mora pratiti i odgovarajuće administrativno ustrojstvo. Tako je u Madridu postavljen četvrti kriterij kao preduvjet za članstvo:

(4) ADMINISTRATIVNI - prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti, stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine Europske unije).

a) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
b) Zahtjev Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU
c) Upitnik Europske komisije
d) Mišljenje (avis) Europske komisije
e) Europsko partnerstvo
f) Hrvatska kao kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji
g) Pretpristupna strategija
h) Pregovori o članstvu
i) Pripreme za pregovore
j) Pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije
k) Pristupno partnerstvo


a) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju


Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (engl. Stabilisation and Association Agreement) 29. listopada 2001. godine Republika Hrvatska po prvi put stupa u ugovorne odnose s Europskom unijom. To je bio najvažniji formalni korak u procesu približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prije podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo, stjecanja statusa kandidata i otvaranja pristupnih pregovora.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju posebna je vrsta sporazuma o pridruživanju koje je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja (engl. Stabilisation and Association process), a među kojima je i Hrvatska. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ovaj je sporazum za Republiku Hrvatsku prvi i jedini ugovorni korak na putu do pristupanja u članstvo u EU. Cilj je SSP-a uspostava političkog dijaloga, usklađivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa, razvoj zone slobodne trgovine, osiguravanje regionalne suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica nije stupio na snagu samim činom njegova potpisivanja. Da bi stupio na snagu, SSP moraju potvrditi (ratificirati) sve zastupljene strane: s hrvatske strane Hrvatski sabor, a sa strane Europske unije Europski parlament te sve države članice. Okončanjem postupka ratifikacije, SSP je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine.

Uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica te uz Privremeni sporazum, koji se primjenjivao do stupanja SSP-a na snagu, 21. prosinca 2004. godine potpisan je i Protokol o proširenju na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, poznatiji kao Protokol 7 kojim je uzeto u obzir proširenje Europske unije na 10 novih država članica i kojim se uređuje njihovo pristupanje SSP-u i Privremenom sporazumu. Glavna svrha Protokola jest prilagodba odredbi SSP-a i Privremenog sporazuma koje se odnose na trgovinu poljoprivrednim, prehrambenim i ribarskim proizvodima kako bi se na odgovarajući način uredili trgovinski odnosi Republike Hrvatske s proširenom Europskom unijom.

Dokumenti za download:
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju


b) Zahtjev Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU


Republika Hrvatska podnijela je zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine u Ateni. Zahtjev je, prema uobičajenom postupku, podnesen Vijeću Europske unije, odnosno državi članici Europske unije koja je u to vrijeme predsjedavala Vijećem - Grčkoj. Za pripremu zahtjeva Republike Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji bila je zadužena međuresorna Radna skupina sastavljena od 16 predstavnika imenovanih iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskog Sabora, Vlade Republike Hrvatske, tadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova te tadašnjeg Ministarstva europskih integracija. Zadatak Radne skupine bio je koordinacija aktivnosti navedenih institucija vezanih uz podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji, od pripreme samog teksta zahtjeva do svih aktivnosti vezanih uz njegovo podnošenje.


c) Upitnik Europske komisije

Nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, Vijeće Europske unije je 14. travnja 2003. zadužilo Europsku komisiju da izradi mišljenje (franc. avis) o hrvatskom zahtjevu. U skladu s uobičajenim postupkom izrade mišljenja, Komisija je Hrvatskoj 10. srpnja 2003. godine uputila upitnik s 4560 pitanja iz različitih područja funkcioniranja države, institucija, gospodarstva i sl. Odgovori na upitnik svojevrsna su slika stanja u Hrvatskoj, a sastavljanje tih odgovora bio je vrlo opsežan posao koji je završen u zadanom roku od tri mjeseca, pa su tako odgovori na upitnik uručeni Europskoj komisiji 9. listopada 2003. godine. Europska komisija je u prosincu 2003. i u siječnju 2004. godine uputila dodatna 184 pitanja na koja je Vlada Republike Hrvatske pripremila i proslijedila odgovore.

Dokumenti za download:
- Odgovori Vlade Republike Hrvatske na Upitnik Europske komisije


d) Mišljenje Europske komisije

Na temelju odgovora na upitnik, kao i drugih izvora (država članica, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga) Europska komisija je 20. travnja 2004. godine donijela pozitivno mišljenje (franc. avis) o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u EU. To znači da je Komisija pozitivno ocijenila sposobnost Hrvatske za daljnji napredak prema članstvu u Europskoj uniji obzirom na njezine mogućnosti zadovoljavanja uvjeta za članstvo definiranih člankom 49 Ugovora o Europskoj uniji, Kopenhaškim kriterijima i Madridskim kriterijem. U mišljenju Europske komisije naglašeno je da Hrvatska ima stabilne demokratske institucije i da se može smatrati zemljom sa djelotvornim tržišnim gospodarstvom, te da treba nastaviti provođenje reformi koje su još potrebne za dosizanje svih europskih standarda, kao i daljnje usklađivanje domaćeg zakonodavstva s propisima EU-a. Sukladno ovakvom mišljenju, Europska komisija je preporučila Europskom vijeću da donese odluku o otvaranju pregovora s Hrvatskom o punopravnom članstvu.

Dokumenti za download:
- Mišljenje Europske komisije o zahtjevu Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji



e) Europsko partnerstvo


Istodobno s mišljenjem i preporukama, Europska komisija donijela je i tzv. Prijedlog Europskog partnerstva za Hrvatsku u kojem su bili razrađeni kratkoročni i srednjoročni prioriteti za pripreme Hrvatske na putu daljnje integracije s Europskom unijom. Do usvajanja Pristupnog partnerstva 2006. godine, Vijeće Europske unije usvojilo je Europsko partnerstvo 13. rujna 2004., a temeljem tog dokumenta Europska komisija je mjerila napredak Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji. Europsko partnerstvo za Hrvatsku je odražavalo trenutačno stanje njezine pripremljenosti i načinjeno je prema njezinim potrebama, a prioriteti iz Europskoga partnerstva kasnije su ugrađeni u Pristupno partnerstvo. Od Hrvatske se očekivalo da na Europsko partnerstvo odgovori pripremom plana s vremenskim rasporedom i pojedinostima o tome na koji način namjerava pristupiti prioritetima iz Europskoga partnerstva. To je u 2004. godini učinjeno revizijom Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2004. godina, te definiranjem odgovarajućih mjera u Nacionalnome programu za 2005. godinu.

Dokumenti za download:
- Odluka Vijeća o Europskom partnerstvu s Hrvatskom


f) Hrvatska kao kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji

Republika Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine. Europsko je vijeće na istom sastanku odlučilo da će početkom 2005. sazvati bilateralnu međuvladinu konferenciju u cilju započinjanja pregovora o pristupanju te zadužilo Europsku komisiju da na temelju Europskog partnerstva izradi pretpristupnu strategiju za Hrvatsku.


g) Pretpistupna strategija

Europska komisija objavila je Pretpristupnu strategiju za Hrvatsku 6. listopada 2004. godine. Glavni elementi Pretpristupne strategije za Hrvatsku jesu:

- Izrađivanje Komisijinih redovitih godišnjih izvješća o napretku Hrvatske u procesu pristupanja EU (engl. Progress Report), počevši s 2005. godinom.
- Otvaranje Hrvatskoj pretpristupnih financijskih programa Phare, ISPA i SAPARD.
- Uspostava Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje te Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i njegovih pododbora kao tijela za praćenje primjene i provedbe SSP-a, ali i kao foruma za pitanja vezana uz proces usklađivanja zakonodavstva.
- Donošenje Okvirnog sporazuma kojim se Hrvatskoj omogućuje sudjelovanje u programima Zajednice.

U skladu s navedenim elementima Pretpristupne strategije započela je i njihova provedba. Hrvatski sabor je 3. lipnja 2005. godine potvrdio Okvirni sporazum između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima Zajednice, potpisan u Bruxellesu 22. studenoga 2004. godine. Hrvatska je korisnica triju pretpristupnih financijskih programa, Phare, ISPA i SAPARD od proračunske 2005. godine.
Europska komisija je 9. studenoga 2005. objavila prvo Izvješće o napretku Hrvatske za razdoblje od travnja 2004. do rujna 2005., u kojem ocjenjuje napredak u područjima ispunjavanja političkih i gospodarskih kriterija za članstvo u Europskoj uniji te sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, osobito u pogledu usklađivanja zakonodavstva.

Dokumenti za download:
- Strateški dokument Europske komisije o napretku u procesu proširenja
- Izviješće Europske komisije o napretku za 2006. godinu


h) Pregovori o članstvu


Europsko vijeće odlučilo je 17. prosinca 2004. godine na sastanku u Bruxellesu da se pristupni pregovori s Hrvatskom otvore 17. ožujka 2005. godine ukoliko Hrvatska uspostavi punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Europsko je vijeće na istom sastanku u Bruxellesu pozvalo Komisiju da izradi opći okvir za proces pregovora između Republike Hrvatske i Europske unije, uzimajući u obzir iskustvo petog proširenja. Europska komisija je predložila okvir za pregovore o članstvu s Republikom Hrvatskom 31. siječnja 2005. godine kojeg je Vijeće Europske unije na zasjedanju u Bruxellesu usvojilo 16. ožujka 2006. godine. Na istom su zasjedanju ministri vanjskih poslova Europske unije, zbog nepostojanja konsenzusa oko pitanja pune suradnje Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, donijeli odluku o odgodi pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom.


i) Pripreme za pregovore


U siječnju 2005. godine imenovana je voditeljica hrvatskog državnog izaslanstva za pregovore s Europskom unijom, glavni pregovarač Republike Hrvatske s Europskom unijom te tajnica pregovaračke skupine, a u ožujku je završio proces imenovanja voditelja 13 pregovaračkih grupa.
U okviru priprema za pregovore Hrvatski sabor je 19. siječnja 2005. godine donio Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora kao radnog tijela Sabora za praćenje pregovora. Istoga dana Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske usvojili su Izjavu o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u Europskoj uniji.

Dokumenti za download:
- Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora
- Deklaracija o temeljnim načelima
- Izjava HS i VRH o zajedničkom djelovanju u procesu pregovora za članstvo u Europskoj uniji


j) Pristupni pregovori između Republike Hrvatske i Europske unije

Nakon odluke Europskoga vijeća o otvaranju pregovora i sazivanju bilateralne međuvladine konferencije o pristupanju pregovori su formalno započeli 3. listopada 2005. godine održavanjem prve sjednice međuvladine konferencije između država članica Europske unije i Republike Hrvatske na kojoj su razmijenjena Opća stajališta Europske unije i Republike Hrvatske.
Pregovori o pristupanju čine središnji dio cjelokupnog procesa pristupanja Europskoj uniji, koji započinje podnošenjem zahtjeva za članstvo, a po okončanju pregovora završava potpisivanjem, ratifikacijom te stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju Europskoj uniji.

Nakon formalnog otvaranja pregovora uslijedila je faza analitičkoga pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnoga zakonodavstva države kandidatkinje s pravnom stečevinom Europske unije, poznatija kao screening.
Nakon završetka analitičkoga pregleda usklađenosti zakonodavstva Odluku o otvaranju pregovora o pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije.


k) Pristupno partnerstvo

Europska komisija objavila je 9. studenoga 2005. godine Prijedlog Pristupnog partnerstva za Hrvatsku, a 20. veljače 2006. godine Vijeće Europske unije ga je usvojilo. Pristupno partnerstvo sadržava kratkoročne i srednjoročne prioritete u cilju ispunjavanja kriterija za članstvo, kao što su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, zaštita manjina, rješavanje graničnih pitanja te provedba obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prioriteti iz Pristupnog partnerstva temelje se na prioritetima sadržanima u Europskom partnerstvu iz 2004. godine, revidiranima u skladu s Izvješćem Europske komisije o napretku Hrvatske iz 2005. godine. Budući da su 3. listopada 2005. započeli pregovori s Hrvatskom o pristupanju Europskoj uniji, Europska komisija smatrala je potrebnim donijeti Pristupno partnerstvo koje osuvremenjuje prethodno Europsko partnerstvo. Stoga Pristupno partnerstvo nadomješta ranije usvojeno Europsko partnerstvo kao središnji dokument u skladu s kojim će se mjeriti daljnji napredak Republike Hrvatske u integriranju u Europsku uniju. Osim toga, Pristupno partnerstvo služi kao svojevrsni vodič pri programiranju pretpristupne financijske pomoći Europske unije Republici Hrvatskoj. Hrvatska je pristupila provedbi prioriteta iz Pristupnog partnerstva definiranjem mjera koje treba provesti u 2006. godini, što su sadržane u Nacionalnom programu za pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj uniji – 2006. godina, s projekcijom mjera koje će se provoditi u 2007. i 2008. godini.

Dokumenti za download:
- Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji – 2007. godina


...........................................................................................................................

Za sadržaj stranica odgovoran Odjel za informiranje o europskim integracijama

...........................................................................................................................

ostvareno u suradnji s:  - Hrvatska akademska i istraživačka mreža i