A

B

C

E

G

I

J

K

L

M

N

O

P

R

S

T

U

V

Z

Y

...........................................................................................................................

> C

CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation /Aide communautaire à la reconstruction, au développement et à la stabilisation)

Program CARDS novi je instrument tehničko-financijske pomoći Europske unije za jugoistočnu Europu (države korisnice: Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija i Makedonija), a namijenjen je potrebama procesa stabilizacije i pridruživanja. Prioriteti su CARDS programa: obnova, pomoć za povratak izbjeglica i prognanika, stabilizacija regije uspostava institucionalnog i zakonodavnog okvira (demokracija, ljudska prava, prava manjina, pomirba, civilno društvo, nezavisnost medija, borba protiv organiziranoga kriminala) održivi gospodarski razvoj i ekonomska reforma okrenuta prema tržišnom gospodarstvu socijalni razvoj prekogranična, transnacionalna i regionalna suradnja. Program CARDS jedan je od temeljnih doprinosa procesu stabilizacije i pridruživanja, a usmjeren je izgradnji institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog sklopa u ranije spomenutim zemljama (po uzoru na isti u Europskoj uniji) te promicanju tržišnog gospodarstva. Temeljni su preduvjeti za dobivanje pomoći u sklopu ovog programa da zemlja primateljica pomoći poštuje demokratske principe, pravnu državu, ljudska prava i prava manjina, te osnovne slobode i principe međunarodnog prava. U sklopu CARDS programa Republici Hrvatskoj je za 2001. godinu namijenjeno 60 milijuna eura za ispunjavanje političkih prioriteta, gospodarski razvoj te za ispunjavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Za koordinaciju ovog programa, osim za njegove financijske aspekte, zaduženo je Ministarstvo za europske integracije.

Carinska unija (Customs Union/Union douanière)

Carinska je unija takav oblik udruživanja zemalja pri kojem zemlje u uniji sporazumno ukidaju carine u međusobnoj razmjeni te uvode zajedničke carine na uvoz proizvoda iz trećih zemalja. Carinska je unija bila glavno gospodarsko uporište Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine, koji je već tada težio stvaranju zajedničkog tržišta i ostvarivanju četiriju sloboda.

CEFTA (Central Europe Free Trade Agreement/Association de libre échange centre européenne - ALECE)

Osnovni su ciljevi CEFTA-e (Sporazuma o osnivanju srednjoeuropske zone slobodne trgovine): usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa između zemalja potpisnica putem razvoja trgovine, ubrzanje razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranje boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti. Sporazum o slobodnoj trgovini srednje Europe potpisale su u prosincu 1992. godine tadašnja Čehoslovačka, Mađarska i Poljska, u siječnju 1996. godine potpisala ga je Slovenija, u srpnju 1997. Rumunjska, a u siječnju 1999. godine i Bugarska. Prije potpisivanja ovog sporazuma, prve četiri zemlje (Češka, Mađarska, Poljska i Slovačka) već su s Europskom unijom bile potpisale ugovore o pridruživanju pa CEFTA djeluje kao jedna od pripremnih aktivnosti na putu k punopravnom članstvu u EU. Također, cilj je CEFTA-e osiguravanje istovjetnog trgovinskog tretmana između zemalja potpisnica te uklanjanje trgovinskih zapreka, što će pridonijeti uravnoteženom razvoju i širenju trgovine u svijetu. Uvjeti su članstva u CEFTA-i: potpisan ugovor o pridruživanju s EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i pristanak svih članica CEFTA-e. Republika Hrvatska 9. srpnja 2001. godine službeno je podnijela zahtjev za punopravno članstvo u CEFTA-i. Njezinu su kandidaturu iste godine i prihvatile članice CEFTA-e, čime su otpočeli pregovori s ciljem postizanja punopravnog članstva RH u CEFTA-i.

COST (European Cooperation in the field of Scientific and Technical Research/Coopération européenne dans le domaine de recherche scientifique et technique)

COST je okvir za suradnju u području znanstvenog i tehničkog istraživanja na europskom teritoriju, uspostavljen 1971. godine. U njemu sudjeluju 33 članice: 15 zemalja EU, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Hrvatska, Island, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Rumunjska, Savezna Republika Jugoslavija, Slovačka, Slovenija, Švicarska, Turska, te Europska komisija i Izrael, koji ima status zemlje suradnice. Osim navedenih, u pojedinim aktivnostima COST-a sudjeluju i institucije iz izvaneuropskih država (Armenije, Australije, Indije, Japana, Kanade, Kine, SAD-a, Rusije i Ukrajine). U Republici Hrvatskoj je za suradnju u sklopu COST-a zaduženo Ministarstvo znanosti i tehnologije.

Cost-benefit analiza (Cost benefit analysis/Analyse coûts-bénéfices)

Cost-benefit analiza procjena je relativne vrijednosti promjena u odnosu na postojeće ili predložene situacije ili projekte. Njome se metodološki ispituju troškovi, koristi i rizici svih opcija, te se određuju troškovno najučinkovitiji načini postizanja zadanih ciljeva. U kontekstu približavanja europskim integracijama, cost-benefit analiza služi procjeni učinaka integracije na trgovinu, monetarnu i fiskalnu politiku te pojedine sektore.